Jegulja

Snalažljiva neretvanska kraljica

Svaka jegulja ulovljena u Europi ili Americi, izlegla se iz jednog od približno 20 milijuna jaja koja je položila njena majka-jegulja negdje u Sargaškom moru, dijelu Atlanskog oceana u blizini Bermudskih otoka!

Jegulje u prvoj fazi života imaju prozirna tjelešca, tek poslije dužeg vremena jegulje postupno gube taj staklasti oblik i dobivaju obrise kakvi krase odraslu jegulju. Upravo u to doba prerastanja iz jednog u drugo stanje, odvoje se milijuni jegulja – mladica i zaplivaju u pravcu Europe.

Kad uđu u svoju treću godinu života, jegulje zalaze u tokove europskih rijeka. U slatkim vodama europskih rijeka jegulje odrastaju i postižu spolnu zrelost  prije no što se još jednom vrate u vode Atlanskog oceana.

Rijeka Neretva i njezina jedinstvena delta sa stotinama rukavaca milijunima godina stanište je jegulje.
Iz drvenih lađa u kojima su stari Neretljani plovili, ratovali i živili, ali i s obala rijeke, lovili su jegulje na načine koji su slični i danas.
Neretvanski ribari love jegulju vršama, mrežama, potegačama, parangalima, odmetima i snopićima granja, u koje jegulje zavuku svoje zmijasto tijelo i zapletu se u pruće.

Jegulja – delicija neretvanske gastro ponude

Te stare ribolovne tehnike za lov, ali i recepture za pripremu jegulje, usklađene su sa sredozemnom tradicijom.

Iberske caldeirade, baskijske lonci, francuske matelote, bronzine od talijanskih capitona, mogli bi usporediti sa našim brudetima od kojih je neretvanski od jegulje poseban, a poznavali su ga i štovali i venecijanci koji ga nazivaju broeto narentin ili bisato uso narentin.

Više je načina pripreme jegulje u Neretvi, a oni su uvjetovani i njezinim uzrastom i veličinom.
Najveći i najzreliji, srebrni i tamno-zeleno-žuti primjerci, zvani i bačine, odabiru se najčešće za slavni neretvanski brudet.
Oni se love upravo u jesen, kad se okupljaju pri deltama i ušćima i spremaju za povratak u Sargaško more, gdje će se mrijestiti i potom okončati svoj život.
Upravo u to vrijeme u dolini Neretve održava se manifestacija Dani Neretve u organizaciji udruge Maškadur iz Opuzena.U tim danima posvećenim neretvanskom brudetu i jegulji sudjeluju brojni neretvanski ugostitelji pa tako i Konoba Lanterna.
Specifičnost neretvanskog brudeta u odnosu na sve druge brudete od morske ribe koji se prave na našem Jadranu je ljutina, odnosno dodavanje ljutih paprika.
Nekad, da bi se naglasilo koliko je neretvanski brudet jak i ljut, kaže se da u recept ide onoliko ljutih paričica koliko je ribljih glava.
Od kuda ljuta paprika u neretvanskom brudetu?

Dolina Neretve zapravo je u povijesti bila surovo područje za život, močvara u kojoj su izbijale epidemije mnogih bolesti, a najopasnija i najraširenija bila je malarija koju su prenosili komarci te su je mnoge medicinske knjige nazivale i neretvanska bolest.
Zbog loših životnih uvjeta malarija se brzo širila i odnosila mnoge živote.
Malarija je obuzdana i iskorijenjena s početkom prvih melioracija i promjena na donjem toku Neretve, do suvremenim zahvata u posljednjih 50-tak godina.
Sa mađarskim graditeljima koji su 1881. godine došli u Neretvu u sklopu Austro-Ugarske provedbe melioracije i regulacije Neretvina toka, u Neretvu je došla i ljuta paprika.
Osim što je ljuta paprika prirodni lijek protiv malarije, njena ljutina i žestina je očito odgovarala karakteru Neretvana gdje se do danas uvriježila te se sadi, suši i koristi ne samo u neretvanskom brudetu od jegulje, nego i brudetima od cipla, plotica, žaba, druge ribe, ali i mnogih drugih neretvanskih jela.

Slijedeći uobičajeni način pripreme je jegulja na ražnju i pržena, za što se odabiru srednji primjerci jegulja, zvani  i bižoti, lovljeni tijekom cijele godine, budući da svoj zreli vijek provode u matičnim koritima.

Najmanji, žuti i prozirni primjerci, jeguljice, prženi u ulju posebna su poslastica, a malo veći neprozirni primjerci suše se prethodno pritisnute i posoljene na suncu. Stari Neretvani su jedni od začetnika čuvanja ribe usoljavanjem te je prije 10. stoljeća izvoz usoljene ribe, sušenog voća i vina bio je osnova njihove trgovine.